Naramak lički(h) riči

Mali slikovni rječnik ličkoga govora

Osmislila i uredila učiteljica hrvatskog jezika Renata Milković Domazet u suradnji s učenicima Danijelom Holjevac, Filipom Milkovićem, Ivom Šušić

Naslovnica: Marko Domazet

Informatička podrška: učitelj Ivan Nekić

Uvodna riječ

Dragi čitatelju, pred tobom je mali slikovni rječnik ličke ikavice kojom govore stanovnici Mušaluka, Starog Ličkog Osika, Vukšića i Perušića. Trudili smo se u ovo kratko vrijeme skupiti   što više zaboravljenih riječi kojim govore autohtoni stanovnici. Veliku pomoć u nastanku ovog djela pružilo je troje učenika koji su prikupljali i marljivo bilježili riječi što su im kazivali njihovi roditelji, djedovi, bake, prabake i stariji rođaci u čijem se rječniku još čuju stare ličke riječi i izrazi. Naši kazivači bili su Marija Holjevac, Katarina Holjevac, Marija Murgić, Nikica i Mile Šušić, Mira Milković, Marija Stilinović Milković, Tomislav Milković, obitelj Dasović (Mića, Katica i Marija).  Posebno zahvaljujem svojim učenicima Danijeli Holjevac, Ivi Šušić i Filipu Milkoviću (imena učenika objavljujem uz privolu roditelja) koji su svojim mladenačkim entuzijazmom i ustrajnošću pomogli u ostvarenju ovog projekta.

Od ideje do realizacije

Poučavajući učenike ljepoti i bogatstvu hrvatskih narječja i govora, čitajući dijalektalne pjesme, posebno zavičajne, uočila sam kako učenici sve manje razumiju i koriste svoje zavičajne riječi. Kad bi dobili zadatak napisati značenje svojim zavičajnim riječima, posebno lokalizmima, uglavnom nisu poznavali značenje većine riječi.

Želeći oteti zaboravu autohtone lokalizme i potaknuti učenike njegovati  lokalni identitet, još u 5.razredu pokrenula sam s njima projekt bilježenja i prikupljanja lokalizama. Kako bi svim učenicima (i onima koji nisu izvorni govornici ličkih lokalizama), bilo lakše razumjeti značenje pojedinih izraza, odlučili smo riječi obogatiti fotografijama.

U 6. razredu čitali smo dijalektalne pjesme posvećujući posebnu naklonost zavičajnim pjesmama. Tad su se učenici sjetili svojeg rječnika, ali i značenja pojedinih riječi koje su bilježili u prethodnom razredu.

Kako bi naš pothvat bio uspješniji, trebali smo žive govornike koji još aktivno koriste takav leksik. Svoju ideju izložili smo roditeljima pa  su se pojedini rado uključili. Ipak, projektu su se najviše obradovale bake, djedovi, prabake i stariji rođaci. Oni su svakodnevno svoje unuke i praunuke dočekivali s listićem novih riječi i izraza sretni što mogu pomoći  sačuvati riznicu lokalnih riječi. I tako je naš rječnik rastao i rastao. Danijela, Iva i Filip neumorno su radili i na dodatnoj nastavi HJ, kao i izvannastavnoj aktivnosti.

Došao je 7.razred, a naš rječnik se i dalje razvijao. Sad su me već i drugi učenici zaustavljali na hodnicima govoreći: „Učiteljice, imam i ja riječ za Vaš rječnik!” To bi me ponekad iznenadilo jer sam mislila da se današnji učenici bave samo gadgetima koristeći engleske izraze i da im je ova naša aktivnost prikupljanja ličkih riječi dosadna i banalna. No, očito sam se prevarila.

S obzirom da smo u 7.razredu postali ozbiljniji i informatički pismeniji, svoj smo rječnik obogatili fotografijama. Veliki dio fotografija je učenički, a ono što nismo mogli fotografirati, koristili smo s Pixabaya. U pomoć nam je priskočio  učitelj informatike Ivan Nekić  preporučivši nam navedenu mrežnu stranicu.

I tu priči još nije kraj! U 7.razredu upoznajemo se s naglasnim sustavom hrvatskog jezika pa smo došli na ideju akcentuirati svoj rječnik. Učenici su tu trebali moju pomoć jer ne poznaju toliko kompleksni naglasni sustav HJ. S obzirom da su ove školske godine učenici uključeni u Novinarsku skupinu, i na ovaj način uče o tisku kao mediju.

Na kraju, trebalo je rječniku smisliti naziv. Ponudila sam učenicima neka oni olujom ideja ponude rješenje. Odlučili smo da nam se rječnik zove Naramak ličkih riječi. Radi čega naramak? Odgovor je jednostavan: u naramak ne stane mnogo, ali ono što (o)stane u naramku, vrijedno je i potrebno, a i blizu je srca.  Zato, dragi čitatelju, naš naramak nije velik, ima 140 natuknica, ali svaka je zapisana s ljubavlju i željom da barem neke od ovih riječi, što nađoše mjesto u našem naramku, otmemo zaboravu i spremimo u škrinju svog ličkog identiteta.

Obilježja ličkoga govora

Istražujući, došli smo do sljedećih zaključaka:

Govor

Etnici Starog Ličkog Osika, Vukšića, Mušaluka i Perušića govore štokavskim narječjem, odnosno novoštokavskim ikavskim dijalektom (lipo, cila…)

Podrijetlo riječi

Zaključili smo kako su riječi uglavnom podrijetlom iz turskog jezika (Turci su napustili ovaj kraj tek u 17. stoljeću). Turcizmi koje smo zabilježili: ćariti, ćumez…

Germanizmi (Likom je u 18. stoljeću vladala Austro-Ugarska Monarhija): firange špiglo…

Jezične osobine dijela ličkoga govora koji smo istraživali:

  • uglavnom se ne provodi sibilarizacija (knjigi, ruki)
  • suglasnička skupina hv zamjenjuje se glasom f i v (hvatati<fatati<vatati)
  • prilog uvijek pronaći će se u oblicima vaji i vajik
  • ne izgovara se glas h (hajde<ajde)
  • gubi je glas j na početku riječi (jest<est)
  • protetsko j (opet<jopet/jope)
  • krnji infinitiv (doći<doć)
  • glagoli na -je zamjenjuju se sa i (vidjeti<viditi)
  • kod glagolskih pridjeva radnih u muškom rodu jednine izostavlja se a u ao (došao<došo)

Ovo sažimanje provodi se drugačije od mjesta do mjesta. U Vukšiću, Mušaluku i Starom Ličkom Osiku pojavljuje se oblik s krajnjim a: otiša ili oša; doša, dok Perušićani koriste oblik s krajnjim o (ošo, došo)

  • često se čuju riječi u kojima dolazi do asimilacije glasa č iz prethodnih padeža (peku<peču)
  • u nekim riječima početno je zamjenjuje se sa i (jelo<ilo)
  • nije se dosljedno u upotrebi prijedloga s/sa; koristi se uglavnom prijedlog sa u svim jezičnim situacijama (s tobom<s tebom)
  • pogrešna uporaba prijedloga s/sa kad znači društvo/sredstvo ( s motikom)
  • suglasnička skupina gd zamjenjuje se glasom d (gdje<di)
  • u neodređenim zamjenicama gubi se t (itko<iko)
  • ispuštanje samoglasnika i (Perušić<Perušć)
  • zamjena glasa ž sa r (može<more)
  • naglasci: novoštokavska akcentacija: miješanje visinskog i udarnog naglasnog sustava
  • uporaba različitog izraza za isti sadržaj od mjesta do mjesta: u Perušiću se za žarač koristi izraz maša dok se u drugim krajevima (Vukšiću, Starom Ličkom Osiku, Mušaluku) koristi izraz ožeg; u Perušiću se za lisnicu koristi izraz  briktaš, u Mušaluku šajtofl.
  • arhaizmi: basamak, gabrla…

Rječnik je namijenjen učenicima kako bi saznali značenje ličkih riječi ili obogatili postojeće poznavanje svojega govora.  

Uvod ću završiti  osvrtom koji je napisala Danijela Holjevac, učenica  7.razreda

Rječnik

Uf, napokon sam gotova.“ Rekoh to zamjenjujući zadnju fotku u rječniku. „Dobro da imamo malo pod slovom ž.“ Dosta mi je više ovoga. Ne mogu više. Ako želite saznati gdje su (vrijedne) muke krenule, slušajte dalje.

Ovo se dogodilo prije godinu-dvije. Sve je započelo jednim satom hrvatskog jezika. Učiteljica je došla s idejom da napravimo rječnik zavičajnih riječi. Mi, mladi i naivni, pristadosmo. Mislili smo da će taj rječnik trajati mjesec-dva, ali evo nas tu i dan-danas. Plan je bio da od svojih starijih ukućana, poznanika, prijatelja, rođaka čujemo i zabilježimo stare ličke riječi. Mogu biti i one koje se i danas koriste.

Sad mi to sve nedostaje. Odlasci baki nedjeljom, zajednička druženja dok mi  ona na rastanku  svaki put tutne novi papirić s riječima i sa smiješkom kaže: “Na, nek ti se i ove nađu pa i nji zapiši!”

Prije nekoliko mjeseci, opet dođoh baki, pojedoh ručak i odoh kući. Nakon sat vremena, zove mene baka: “Danijela, zaboravila sam ti dati papirić. Što ćemo sad?“ Na to sam joj iz šale odgovorila: „A ništa, morat ćeš mi ih diktirati.“ Nisam znala da će to stvarno napraviti, ali jest. Tako smo moja baka i ja preko videopoziva (WhatsAppa) upisivale riječi u rječnik. Nikad to neću zaboraviti. Baka na Wappu, baka online!

Sad, kad razmišljam o tome, nedostaje mi kako mi je baka uvijek veselo donosila papirić.

Iščekuje novi projekt. Rekla mi je: “Pomoći ću ti samo ako se veže uza me!”

Renata Milković Domazet, prof.

Napravite svoju stranicu s WordPress.com
Započnite